Huso huso (Linnaeus, 1758)

Hrvatsko ime: Moruna
Englesko ime: Beluga, Great (Giant) Sturgeon
Njemačko ime: Hausen

 



Klasifikacija:
Red: Acipenseriformes
Porodica: Acipenseridae
Morfologija:
Leđna peraja: 62-73 šipćice
Podrepna peraja: 28-41 šipćica
Leđnih štitova ima 9-17 i prvi je najmanji; bočnih štitova ima 37-53; trbušnih 9-12Ima masivno vretenasto tijelo jače suženo pri repu. Glava je relativno velika i visoka sa uskim ali kratkim rilom. Iza očiju ima po jedan otvor ili spirakulum, koji vodi u ždrijelo. Usta imaju oblik polumjeseca i izrazito su velika. Kožni obodi škržnih poklopaca se ventralno međusobno spajaju. Postoje 4 brčića koji imaju resaste nastavke. Dugi su toliko da se mogu, ako se povuku unatrag, staviti u usta.
Max veličina:

Najveća vrsta u porodici jesetri; uglavnom 1,5-3 m; maximum 4,25 m, težina 1220kg (Maitland, 2000.)
U starijim knjigama mogu se naći podatci da je maximalna veličina 9 m i 2 000 kg (Vuković, 1971.)

Biologija:
 
Moruna je najveća slatkovodna riba Europe. U proljeće i jesen migrira iz mora u rijeke radi mrijesta. Primjerci koji migriraju u proljeće odlažu ikru pete godine nakon dolaska u rijeku i to najčešće početkom ljeta. Primjerci koji migriraju u jesen, zimuju u rijeci a razmnožavaju se u proljeće slijedeće godine. Mrijeste se na dubokim kamenitim mjestima, sa brzim tokom vode, pri temperaturi od 12-13°C. Ikra je ljepljiva. Plodnost varira od 200 000 do 8 milijuna jaja. Mužjaci postaju spolno zreli poslije 11 godine, a ženke od 16. do 18. godine života. Poslije mriješćenja, odrasli primjerci, kao i mlađ, migriraju u more gdje žive na dubini od 40-60 m. Moruna se ne razmnožava svake godine već postoje pauze od nekoliko godina. Dostižu starost i do 100 godina.
Hrani se primarno ribom, ali i rakovima i mekušcima.
Distribucija:
Rasprostranjena je u vodama Kaspijskog, Crnog, Azovskog i Jadranskog mora. Iz Kaspijskog mora ulazi u rijeku Volgu koja je i najpoznatija po ulovu moruna. Ulazi i u rijeke Ural, Kuru, Terek i dr. Iz Crnog mora ulazi u Dunav, a iz njega pojedini primjerci stižu i do Save i Drave. U Jadranskom moru morune su nešto manje i iz njega ulaze u sve veće rijeke jadranskog sliva.
Regionalni IUCN status:

regionalno izumrla (RE) (MRAKOVČIĆ i SUR. 2006)

 

Globalni IUCN status:

kritično ugrožena (CR)  A2bcd   ver 3.1

 

Više informacija:

FishBase baza

Pretraži Fauna Europea

Pretraži Species 2000

 

Pregled referenci:

 

Acipenser sturio (Bonaparte, 1758)

Hrvatsko ime: Atlantska jesetra
Englesko ime: Atlantic (Common) Sturgeon
Njemačko ime: Stör

 



Klasifikacija:
Red: Acipenseriformes
Porodica: Acipenseridae
Morfologija:

Leđna peraja: 31 - 43 šipćice
Podrepna peraja: 22 - 27 šipćice
Broj škržnih šipćica (branhiospina) je između 18 i 25
Ima jako zašiljeno rilo. Donja je vilica prekinuta u sredini. Leđnih štitova je 9-15. Vrh svakog štita je tup i nalazi se u sredini štita, a površina štitova je radijalno išarana. Ima 24-36 međusobno jako zbliženih bočnih štitova, dok je trbušnih 10-12. Štitovi su jako masivni, između njih se nalaze gusto raspoređene romboidne pločice. Brčići nemaju rese i nalaze se na sredini između usta i prednjeg kraja riba.

Max veličina:

dužina do 3 m, a težina preko 200 kg

Biologija:

Migracijska riba, veći dio vremena živi u moru a kratko u rijekama. Prije mriješćenja migrira u rijeke i miruje. Mrijesti se u proljeće, nedaleko od ušća rijeka. Spolna zrelost kod ženki nastupa od 8-14 godine a kod mužjaka od 7-9 godine. Plodnost je od 888.888 do 2,400.000 ikre koja je betonska i ljepljiva. Period inkubacije je od 64- 120 sati. Nakon mriješćenja odlazi u more. Hrani se betonskim beskralježnjacima i ribama.

Regionalni IUCN status:

regionalno izumrla (RE) (MRAKOVČIĆ i SUR. 2006)

 

Globalni IUCN status:

kritično ugrožena vrsta (CR)  A2cde;B2ab(ii,iii,v)   ver 3.1

 

Više informacija:

FishBase baza

Pretraži Fauna Europea

Pretraži Species 2000

 

Pregled referenci:

Acipenser ruthenus (Linnaeus, 1758)

Hrvatsko ime: Kečiga
Englesko ime: Sterlet
Njemačko ime: Sterlet



Klasifikacija:
Red: Acipenseriformes
Porodica: Acipenseridae
Morfologija:

Leđna peraja: 14-18 šipćica
Podrepna: 22-27
12-17 oštrih leđnih štitova, 57-71 bočnih štitova koji nalikuju crjepovima, 10-19 trbušnih štitova. Donja usna je prekinuta po sredini. Dužina rila čini do 49 % dužine glave. Ima resate brčiće, između redova štitova ima razbacana mala zupčasta zrnca. Diploidan broj kromosoma je 60.

Max veličina:

dužina do 1,25 m, težina do 16 kg

Biologija:

Riječna riba iako se nalazi i u morima, stalno živi na ušćima rijeka. Ima dvije vrste kratkorilna i dugorilna. Spolnu zrelost dosižu u petoj i šestoj godini života. Plodnost je od 5.000 do 100.000 jaja. Mrijesti se od polovice svibnja do polovice lipnja. Period inkubacije traje 4 do 5 dana. Hrani se vodenim insektima i njihovim larvama, onima prilijepljenim za dno. Najmanja vrsta jesetre koja naraste najviše do 125 cm dužine i postiže masu od 16 kg. Jedinke iz dunavske populacije još su manje (dužine 35 do 60 cm). Tijelo joj je, kao u svih predstavnika porodice, izduženo i valjkasto. Glava je pokrivena koštanim plocama i zauzima 25% tijela. S donje strane glave, izmedu usta i vrha rila, dva su para resastih brcica. Leda su tamnosmede do sive boje, koštani štitici svijetlosmedi do crvenobijeli i ekscentricni, a trbuh je obojen svijetložuto do svijetlocrvenkasto. Prsne peraje su razmjerno duge. Koštani štitici na ledima poredani su u pet redova, a izmedu redova štitica mala su zupcasta zrnca.

Zimi, kada temperatura vode padne, kecige se okupljaju u velika jata i miruju u rupama na dnu, u najdubljem dijelu rijeke. U tom se razdoblju ne hrane. U proljece, nakon otapanja leda, izlaze i plivaju uzvodno na parenje. Kad su proljetne poplave jake, brojne kecige migriraju dalje uzvodno u rijeci. Kecige opcenito nepoduzimaju duge migracije pa, primjerice, dunavske populacije za migracija ne prelaze više od 200 km. Za mlad su poznate dnevne vertikalne migracije.

Distribucija:

Crno i Kaspijsko more, Azovsko more, Arktički kanal. U Hrvatskoj nastanjuje Dunav, Savu, Dravu i Muru.

Regionalni IUCN status:

osjetljiva (VU) (MRAKOVČIĆ i SUR. 2006)

 

Globalni IUCN status:

osjetljiva (VU)   A2cde   ver 3.1

 

Više informacija:

FishBase baza

Pretraži Fauna Europea

Pretraži Species 2000

 

Pregled referenci:

Acipenser stellatus (Bonaparte, 1836)

Hrvatsko ime: Pastruga
Englesko ime: Stellate (Starry) Sturgeon
Njemačko ime: Sternhausen, Scherg



Klasifikacija:
Red: Acipenseriformes
Porodica: Acipenseridae
Morfologija:

Leđna peraj: 40-50 šipćica
Podrepna peraja: 24-29 šipćica
16 leđnih štitova, čiji je vrh oštar i savijen unazad, a nalazi se iza sredine samog štita. Ima 26-43 bočna štita koji su dosta razmaknuti. Trbušnih je štitova 9-14. Između redova štitova nalaze se svijetle zvjezdaste pločice. Rilo im je jako izduženo. Dužina rila čini više od 50% dužine glave, i po tome se razlikuje od ostalih jesetra. Donja je usna prekinuta, brčići su kratki i bez resa.

Max veličina:
dužina do 2,20 m, a težina 80 kg
Biologija:

Migracijska riba, U proljeće i jesen ulazi iz mora u rijeke radi mriješćenja. One koje ulaze u jesen , zimuju u rijeci, mrijeste se u proljeće i početkom ljeta slijedeće godine. One koje u rijeke ulaze u proljeće, mrijeste se iste godine u ljeto. Ove zadnje su teže i plodnije od prvih. Plodnost im je od 30.000 do 380.000 jaja. Ikra se zalijepi za podlogu. Nakon mriješćenja odlaze u more, također i mlade ribe poslije izlaska iz jaja odlaze u more. Mlade se hrane ličinkama insekta i rakova, a odrasle ribe se hrane mekušcima, rakovima i ribom.

Distribucija:

Azovsko, Crno, Kaspijsko more, Bospor, Mramorno more, rijetko i u Jadranskom moru iz kojeg zalazi u veće pritoke.

 

Regionalni IUCN status:

regionalno izumrla (RE) (MRAKOVČIĆ i SUR. 2006)

 

Globalni IUCN status:

kritično ugrožena (CR)   A2cde   ver 3.1

 

Više informacija:

FishBase baza

Pretraži Fauna Europea

Pretraži Species 2000

 

Pregled referenci:

Acipenser nudiventris (Lovetzky, 1828)

Hrvatsko ime: Sim
Englesko ime:
Njemačko ime:



Klasifikacija:
Red: Acipenseriformes
Porodica: Acipenseridae
Morfologija:

Leđna peraja: 45-57 šipćica
Podrepna peraja: 23-37
Ima 13-17 leđnih štitova koji su razvijeni i oštri, 52-74 slabije razvijenih bočnih i 11-17 gotovo neprimjetnih trbušnih štitova. Karakteristična je donja usna koja nije kao kod ostalih jesetra prekinuta po sredini. Brčići su resasti. Leđa su tamnocrvenkastoplave boje, bokovi su nešto bljeđi a trbuh je bijel.

Max veličina:
duga je do 2 m, a teška do 150 kg
Biologija:

Sim je migracijska riba, ima dvije forme koje se razlikuju po vremenu ulaženja iz mora u rijeke. U rijeke migrira u različito vrijeme. U rijekama zimuje obično grupirana u jata i slabo se kreće. To je tzv. ozimi oblik, koji se na proljeće kreće nizvodno i odlaže ikru pri temperaturi vode od 10-15 °C. Period inkubacije kod 19,5°C je pet dana. Mrijesti je jedanput u dvije do tri godine. Ima ljepljivu ikru koja se zalijepi za podlogu. Plodnost joj je od 200.000 do 1,290.000 jaja. Mužjaci ranije sazrijevaju od ženki. Izmriješćene jedinke su mršave. Odlaze u more gdje se hrane mekušcima, beskralježnjacima i ribama. U rijekama se ne hrane tako intenzivno kao u morima.

Distribucija:

Naseljava sliv Aralskog i Kaspijsko mora, a rjeđe Crnog i Azovskog mora, iz kojih zalazi u donje tokove tih mora ili u priobalska jezera.

Regionalni IUCN status:

regionalno izumrla (RE) (MRAKOVČIĆ i SUR. 2006)

 

Globalni IUCN status:

kritično ugrožena (CR)   A2cde   ver 3.1

 

Više informacija:

FishBase baza

Pretraži Fauna Europea

Pretraži Species 2000

 

Pregled referenci: