Sabanejewia balcanica (Karaman, 1922)

sin. Cobitis aurata balcanica
Sabanejewia aurata

Hrvatsko ime: Zlatna nežica
Englesko ime: Golden Loach
Njemačko ime: Goldsteinbeißer



Klasifikacija:
Red: Cypriniformes
Porodica: Cobitidae
Morfologija:
Leđna peraja: 2 (3) tvrde šipćice / (6) 7 mekanih šipćica
Podrepna peraja: 2-3 tvrde šipćice / (4) 5 (6) mekanih šipćica
Prsne peraje: (6) 7-8 (9) mekanih šipćica
Trbušne peraje: 5-6 mekanih šipćica
Repna peraja: 19 šipćica
Tijelo je znatno izduženo i spljošteno sa strana, tako da je mala razlika između najmanje i najveće visine tijela. Iza leđne peraje dobro je razvijen kožni greben. Duljina glave stane 5,2-5,6 puta u duljinu tijela. Usta su donja. Koštane izrasline ispod očiju su dobro razvijene. Tamnih pjega na bokovima tijela ima od 12-16 i one su kose i široke. Pjege na leđima su crvenkaste, ima ih 10-12, a odvojene su jedna od druge svijetložutim pjegama. Leđna i repna peraja imaju 4-6 redova tamnih pjega po šipćicama. Na osnovi repne peraje nalaze se dvije tamne pjege.
Max veličina:
duljina do 10 cm
Biologija:
Živi u gornjim i srednjim tokovima rijeka, ali ne zalazi u pastrvsku regiju, kao ni u donje tokove i ušća. Kod nas ih se uglavnom nalazi u manjim pritocima većih rijeka, pa je i to možda razlog slabe istraženosti.
Distribucija:
Rasprostranjena je samo na Balkanu, tj. ona je balkanski endem. Živi samo u pritokama Dunava i Egejskog mora. U Hrvatskoj ju nalazimo u vodama Dunavskog sliva, odnosno u rijekama Kupi, Savi, Ilovi, donjim dijelovima Drave.
Regionalni IUCN status:

osjetljiva (VU) (MRAKOVČIĆ i SUR. 2006)

 

Globalni IUCN status:

najmanje zabrinjavajuća (LC)     ver 3.1

 

Više informacija:

FishBase baza

Pretraži Fauna Europea

Pretraži Species 2000

 

Pregled referenci:

Misgurnus fossilis (Linnaeus, 1758)

sin. Cobitis fossilis

Hrvatsko ime: Piškur, Čikov
Englesko ime: Weatherfish, Weather Loach
Njemačko ime: Schlammpeitzger



Klasifikacija:
Red: Cypriniformes
Porodica: Cobitidae
Morfologija:

Leđna peraja: 2-4 tvrde šipćice / 5-7 mekanih šipćica
Podrepna peraja: 2-4 tvrde šipćice / 5 (6) mekanih šipćica
Repna peraja: 1 tvrda šipćica / 13-14 mekanih šipćica
Prsne peraje:1 tvrda šipćica / 8-11 mekanih šipćica
Trbušne peraje: 2 tvrda šipćica / 5-6 mekanih šipćica
Broj ljusaka u bočnoj pruzi: 135-175
Tijelo je jako izduženo i pokriveno sitnim ljuskama. Ima 10 brčića, od kojih su 4 na gornjoj vilici, i to na vrhu rila, a 4 na donjoj vilici, i par u kutovima usta. Najveći je onaj par brčića na gornjoj usni. Brčići na donjoj vilici su mali i predstavljaju posebne dijelove dvodijelne donje usne. Međuočni prostor je ispupčen. Ispod oka nema šiljka kao kod vijuna. Leđna peraja je iznad trbušne i njegov početak je gotovo na jednakoj udaljenosti od zatiljka i od kraja repne peraje. Podrepna peraja leži iza zadnjeg kraja leđne peraje. Na vilicama nema zubi, ali postoje ždrijelni zubi sa po 12 – 14 zubića u jednom redu. Ljuske su sitne i bočna linija nije uočljiva. Škržnih šipćica (branhiospina) ima 14. Leđna peraja sa 5 – 7 i podrepna peraja sa 5 – 6 mekanih šipćica. Karakterističan diploidni broj kromosoma je 56. boja tijela je žuta, a leđa su siva. Na bokovima tijela prostire se široka tamna pruga, a ispod nje uska crna.

Max veličina:
15 – 30 cm, maksimalno 50 cm
Biologija:

Živi u mirnim vodama na dnu. U dnu se može i zakopati da mu viri samo glava. U sušnom razdoblju može se potpuno ukopati u dno i prijeći u neku vrstu ljetnog sna. Može udisati atmosferski zrak kada je niska koncentracija kisika u vodi ili kada se stanište isuši. Mrijesti se od travnja do lipnja. Crvenkasta jaja polaže između biljaka u plitkoj vodi. Ličinke imaju nježne vanjske škrge nekoliko dana poslije izlijeganja. Plodnost iznosi 65 000 – 170 000 jaja po ženki.
Hrani se beskralježnjacima koji žive na dnu, naročito gujavicama, mekušcima i ličinkama kukaca.

Distribucija:

Živi u bogatim ribnjacima i malim jezercima na poplavnim ravnicama u mnogim dijelovima srednje i sjeverne Europe, od Belgije do Kaspijskog jezera. Nema ga u Velikoj Britaniji, Skandinaviji, Pirinejskom poluotoku, Italiji i Grčkoj. U Hrvatskoj živi u Dunavskom slivu te u rijeci Gackoj i Liki.

Regionalni IUCN status:

osjetljiva (VU) (MRAKOVČIĆ i SUR. 2006)

 

Globalni IUCN status:

najmanje zabrinjavajuća (LC)     ver 3.1

 

Više informacija:

FishBase baza

Pretraži Fauna Europea

Pretraži Species 2000

 

Pregled referenci:

Cobitis jadovae (Mustafic et al, 2006)

Hrvatsko ime: Jadovski vijun
Englesko ime: Jadova Spined Loach
Njemačko ime: -



Klasifikacija:
Red: Cypriniformes
Porodica: Cobitidae
Morfologija:
 
Max veličina:
 
Biologija:
 
Distribucija:
Endemska vrsta. Jadovski vijun hrvatski je endem i naseljava samo rijeku Jadovu (pritoka Like). Otkrivena je tek prije nekoliko godina, a znanstvenu potvrdu dobila je 2006. godine.
Regionalni IUCN status:

zbog nedavnog otkrića još joj nije određen status ugroženosti i nije navedena u Crvenoj knjizi slatkovodnih riba Hrvatske   (MRAKOVČIĆ i SUR. 2006)

 

Globalni IUCN status:

nije na IUCN-ovom Crvenom popisu  

 

Više informacija:

FishBase baza

Pretraži Fauna Europea

Pretraži Species 2000

 

Pregled referenci:

Cobitis narentana (Karaman, 1928)

Hrvatsko ime: Neretvanski vijun
Englesko ime: Neretvan Spined Loach
Njemačko ime: -



Klasifikacija:
Red: Cypriniformes
Porodica: Cobitidae
Morfologija:
Leđna peraja: 2 tvrde šipćice / (7) 8 (9) mekanih šipćica
Podrepna peraja: (1) 2 tvrde šipćice / 6 mekanih šipćica
Repna peraja: (15) 16-17 šipćica
Prsne peraje: 1 tvrda šipćica / 7 (8) mekanih šipćica
Trbušne peraje: 1 tvrda šipćica / 7 mekanih šipćica
Broj kralješaka: 39-41
Tijelo kraće nego kod C. bilineata i C. elongatoides. Razmak od vrha njuške do oka i razmak od oka do operkuluma su jednaki. Ždrijelni zubi 1.7 - 1.10 . Brkovi kod C. narentana su podjednake duljine kao kod C. elongatoides, a dulji nego kod C. dalmatina i C. bilineata. Kod ove vrste , za razliku od C. elongatoides, rašlje su pod okom više razdvojene, šiljci su oštri, ali cijela kost nešto slabija. Leđa su popreko prugasta, uzdužni redovi mrlja sastoje se od manjih pjega. Na bazi repne peraje nalazi se velika tamno smeđa pjega koja je koso položena, a ispod nje se uglavnom nalazi i manja, ovalna pjega.
Max veličina:
10 cm za ženke; 6,3 cm za mužjake
Biologija:
U populacijama su ženke uglavnom zastupljenije omjerom 4:1 naspram mužjaka, a ponekad ih uopće niti nema. Mužjaci prosječno dostižu starost do 2+ godine, a ženke do 3+. Mrijeste se parciono (2-3 puta) od travnja do kolovoza polažući do 2 500 jajašaca (Schneider et el. 2000) .
Distribucija:
Endemska vrsta. Hrvatska i Bosna i Hercegovina. Rasprostranjena je u stajaćim (jezero Desne, Kuti, Modro oko i Baćinska jezera) i tekućim vodama Neretve i njenih pritoka (Norin, Matica).
Regionalni IUCN status:

osjetljiva (VU) (MRAKOVČIĆ i SUR. 2006)

 

Globalni IUCN status:

osjetljiva (VU) D2   ver 3.1

 

Više informacija:

FishBase baza

Pretraži Fauna Europea

Pretraži Species 2000

 

Pregled referenci:

Cobitis elongatoides (Bacescu & Maier, 1969)

Hrvatsko ime: Vijun
Englesko ime: Danubian Loach
Njemačko ime: Steinbeißer, Domgrundel



Klasifikacija:
Red: Cypriniformes
Porodica: Cobitidae
Morfologija:

Leđna peraja: 2 tvrde šipćice / 8 mekanih šipćica
Podrepna peraja: (1) 2 tvrde šipćice / 6 mekanih šipćica
Repna peraja: 16 šipćica
Prsne peraje: 1 tvrda šipćica / 8 mekanih šipćica
Trbušne peraje: 1 tvrda šipćica / 7 mekanih šipćica
Broj kralješaka: 41-43
Razmak od vrha njuške do oka manji od razmaka od oka do operkuluma. Ždrijelni zubi 1.7 - 1.10 . Brkovi kod C. elongatoides su kraći nego kod C. bilineata i C. dalmatina. Tamno crna pjega pri bazi repa postavljena je gotovo vertikalno.
Nekad se smatralo da ove populacije kod nas pripadaju vrsti Cobitis taenia, ali je ta vrsta opisana i živi na području skandinavskih zemalja, te je dosta različita od vrste prisutne kod nas pa su naše populacije dobile zaseban znanstveni naziv.
Duž leđa se sa svake strane pruža niz sitnih točaka, često spojenih u nepravilnu liniju, a duž bokova niz krupnijih ovalnih mrlja koje su spojene i dodiruju se.
Duljina prsne peraje kod C. elongatoides ne stane puna 3 puta u razmak između početka prsnih peraja do početka trbušnih peraja. Dok kod C. elongata duljina prsne peraje stane puna 3 puta u razmak između početka prsnih peraja do početka trbušnih peraja.

Max veličina:
14 cm
Biologija:
Živi u sporo tekućim rijekama, uglavnom na mjestima gdje je dno muljevito i puno detritusa u koji se može ukopati. Također često dolazi i u barama uz same tokove rijeka.
Hrani se ličinkama kukaca, sitnim mekušcima i crvima. Aktivan je uglavnom tijekom noći, a danju leži ukopan u mulju.
Mrijesti se od travnja do lipnja, u plitkoj vodi među kamenjem obraslim nitastim algama i drugom vegetacijom.
Distribucija:
Rasprostranjena po čitavom Dunavskom slivu u Hrvatskoj.
Regionalni IUCN status:

nije na popisu Crvene knjige slatkovodnih riba Hrvatske (MRAKOVČIĆ i SUR. 2006)

 

Globalni IUCN status:

najmanje zabrinjavajuća (LC)     ver 3.1

 

Više informacija:

FishBase baza

Pretraži Fauna Europea

Pretraži Species 2000

 

Pregled referenci: