Popis vrsta

Salmo visovacensis (Taler, 1950)

Syn. Salmo farioides - prema Kottelat i Freyhof (2007) u Krki živi samo S. farioides

Hrvatsko ime: Visovačka pastrva *
Englesko ime: Visovac`s Trout
Njemačko ime: -


{gallery id=birds rows=1 cols=5 width=120 height=120 labels=captions alignment=center orientation=horizontal buttons=0 links=0 counter=0 overlay=1}/slatkovodne_ribe/Salmo_visovacensis{/gallery}


Klasifikacija:
Red: Salmoniformes
Porodica: Salmonidae
Morfologija:
Leđna peraja: 4 tvrde šipćice / 10 mekanih šipćica
Podrepna peraja: 4 tvrde šipćice / 8 mekanih šipćica
Trbušne peraje: 1 tvrda šipćica / 8 mekanih šipćica
Prsne peraje: 1 tvrda šipćica / 12 mekanih šipćica
Repna peraja: 19 mekanih šipćica
Broj ljusaka u bočnoj pruzi: 108-113
Visovačka pastrva ima, prema Taleru (1951) , plosnatije tijelo od potočne pastrve. Glava je uža i šiljatija. Gornjovilična kost je u zadnjem dijelu proširena i zaokružena. Ljuske su krupnije nego kod potočne pastrve i, manje ili više, duguljastog oblika. Na pojedinim dijelovima tijela nalaze se ljuske koje imaju tri puta veću dužinu od širine. Donja vilica je kraća od gornje.Vomer ima u poprečnom redu obično četiri zuba, rijeđe tri ili pet, a u uzdužnom redu 12-14 zuba poredanih u jednom nepravilnom nizu. Broj kralježaka ima između 55-56. Ističe se posebnom bojom tijela. Padaju u oči crne pjege po tijelu u obliku slova X. Mlađ ima dosta crvenih pjega, dok se kod odraslih obično nalaze samo crne, a rjeđe crvene pjege.
* Dostupni crtež izrađen je po orginalnom opisu Talera iz 1950. i to je jedini prikaz kako bi ova forma pastrve trebala izgledati.
Max veličina:
uglavnom oko 2 kg; maximum 14 kg
Biologija:
Mrijesti se u prosincu i sječnju, i to u brzacima koje nalazi na ograničenom prostoru ispod i iznad Raškog slapa i Skradinskog buka.U mladosti se hrani sitnim vodenim životinjama i polako prelazi na grabljiviji način života, pa se odrasli primjerci hrane sitnom ribom, uglavnom crvenperkom i oštruljom.
Distribucija:

Endemska vrsta koja je rasprostranjena samo u Visovačkom jezeru i rijeci Krki. Opisao ju je Taler (1950) na temelju mjerenja i proučavanja oko 300 jedinki iz Visovačkog jezera, no nakon njega nitko više nije zabilježio ovu vrstu. Prema njegovom orginalnom opisu može se vidjeti da se vrlo vjerojatno ipak samo radi o jezerskoj formi S. farioides. Potrebno je provesti daljnja istraživanja kako bi se ustanovilo da li ova forma još uvijek živi u Krki ili je izumrla.

Regionalni IUCN status:

ugrožena (EN) (MRAKOVČIĆ i SUR. 2006)


Globalni IUCN status:

 

Više informacija:

FishBase baza

Pretraži Fauna  Europea

Pretraži Species 2000

 

Pregled referenci: