Leđna peraja: 3-4 tvrde šipćice / 9-10 mekanih šipćica
Podrepna peraja:3-4 tvrde šipćice / 8-9 mekanih šipćica
Repna peraja: 19 šipćica
Broj ljusaka u bočnoj pruzi: 200-230
10 ili manje razgranjenih zraka u podrepnoj peraji. Vomer je bez zuba. Od S. alpinus se razlikuje po tome što joj se na leđima nalaze tamne valovite linije, kao i na leđnoj i repnoj peraji, a na podrepnoj peraji nalaze se tamne linije.

20 – 30 cm, maksimalno 50 cm, svjetski rekord u težini je 6.577 kg

Mrijesti se od listopada do ožujka između kamenja u brzim vodama. Jaja se izliježu u proljeće i mladi provode oko 2 godine u mrjestilištu prije nego što odu u velike rijeke i jezera. Spolna zrelost se postiže u 2 – 3 godine. 100 – 5.000 jaja po ženki.
Mlađ se uglavnom hrani beskralježnjacima, a veći se primjerci hrane ribama.

Alohtona vrsta uvezena u Europu iz Kanade 1879., gdje se aklimatizirala za uzgoj u ribnjacima. Sada se je raširila i u hladne otvorene europske vode. U alpskim jezerima nalaze se razne njene infraspecijske forme. U Hrvatskoj je zlatovčica pokusno puštana u neke otvorene vode od strane ribolovaca ili su pojedine jedinke pobjegle iz uzgoja. Stanje tih populacija nije dobro istraženo i poznato je da su recentno pronađene samo u Plitvičkim jezerima i Neretvi. U Hrvatskoj je puštanje alohtonih vrsta u otvorene vode zabranjeno, no jedinke u Neretvi dolaze iz BiH gdje se pojedine rijeke (pr. Lištica u Mostarskom blatu) još poribljavaju potočnom i jezerskom zlatovčicom.