Leđna peraja: 3-4 tvrde šipćice / 13-22 mekane šipćice
Podrepna peraja: 2-3 tvrde šipćice / 5-7 mekanih šipćica
Repna peraja: 18-20 šipćica
Prsne peraje: 1 tvrda šipćica / 12-15 mekanih šipćica
Trbušne peraje: 2 tvrde šipćice / 7-8 mekanih šipćica
Broj kralješaka: 32
Broj ljusaka u bočnoj pruzi: 32-33
Broj ljusaka iznad bočne pruge: 7-8
Broj ljusaka ispod bočne pruge: 5-6
Visina tijela stane 1,8 do 2 puta u dužinu tijela bez repne peraje. Glava je rzmjerno mala. Usta su završna i bez brčića. Zadnja tvrda šipćica u leđnoj peraji je nazubljena. Na prvom škržnom luku nalazi se 22-35 škržnih šipćica (branhiospina). Ždrijelni zubi su 4-4. Bočna pruga je često isprekidana. Haploidni broj kromosoma je 47. Razlikuje se od babuške (Carassius gibelio) po tome što je zadnja tvrda šipćica u leđnoj i podrepnoj peraji slabije razvijena i samo blago nazubljena sa svoje unutrašnje strane. Leđna i podrepna peraja su svojim gornjim rubom kod karasa blago izbočene, a kod babuške (Carassius gibelio) blago udubljene.

64.0 cm (mužjak); maksimalna zabilježena masa: 3000 g

Živi u slatkim i boćatim vodama, uglavnom na dubini do 5 metara. Javlja se u plitkim umjetnim jezercima, jezerima bogatim biljkama i polaganim rijekama. Zakopava se u mulj u sušnim razdobljima ili tijekom zime. Podnosi hladnoću, organsko zagađenje i nisku razinu kisika u vodi. Dobro podnosi jake promjene temperature, dolazi u vodama sa rasponom temperature od oko 0°C do preko 30°C. Tijelo je maslinasto ili brončano roskasto, a s trbušne strane bjelkasto ili žućkasto. Peraje su sive ili zlatno brončane. Kod mladih postoji tamna okrugla pjega pri bazi repa. Hrani se biljkama, ličinkama kukaca i planktonom. Spolno zrele postaju sa 3-4 godine starosti. Ženka na vodeno bilje smjesti nekoliko tisuća jaja. Jaja su ljepljiva i spajaju se sa substratom. Mladi izlaze iz jaja nakon 5-10 dana, ovisno o temperaturi. Kad izađu iz jaja dugi su 4 mm.

Istočna i srednja Europa, uključujući Englesku i skandinavske zemlje. Ne susreće se u južnoj Francuskoj, Italiji i Švicarskoj. U Hrvatskoj živi u Dravi, Muri, Savi i njihovim pritocima te u Dunavu Ima ga i u jezerima Bajer i Lokve u Gorskom kotaru, Švičkom i Gusić jezeru kod Otočca, jezeru Sabljaci kod Ogulina, te rijeci Liki i Krušićkom jezeru.