Crveni popis jedna je od temeljnih stručnih podloga u zaštiti prirode. Pokazuje koje su vrste ili podvrste biljaka, gljiva i životinja u opasnosti od izumiranja, a i u kojoj mjeri i koliko brzo im ta opasnost prijeti.
Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja pokrenulo je 2000.godine projekt Crvena knjiga Republike Hrvatske kako bi se osigurale stručne podloge za zakonsku zaštitu, utvrđivanje prioriteta i akcijske planove za ugrožene vrste i podvrste (svojte). Naknadno je nadležnost za Crvene knjige prešla na Ministarstvo kulture i Državni zavod za zaštitu prirode.
Crveni popis Republike Hrvatske obuhvaća 1169 ugroženih biljnih i životinjskih svojta unutar obradenih skupina, od čega 93 čine stenoendemi.
Sustav crvenoga popisa IUCN-a sadrži devet kategorija u koje je moguće rasporediti vrste:
- izumrle (Extinct, EX),
- izumrle u prirodi (Extinct in the Wild, EW),
- regionalno izumrle (Regionaly Extinct, RE),
- kritično ugrožene (Critically Endangered, CR),
- ugrožene (Endangered, E),
- rizične (Vulnerable, VU),
- niskorizične (Near Threatened, NT),
- najmanje zabrinjavajuće (Least Concern, LC),
- nedovoljno poznate (Data Deficient, DD) i
- neobrađene (Not Evaluated, NT).
Popis ugroženih slatkovodnih riba Hrvatske (Mrakovčić i sur., 2006)
----
----
Crvene knjige dostupne u Hrvatskoj (DZZP)
Prema podatcima Međunarodnog udruženja za zaštitu prirode (IUCN), koja na znanstvenoj osnovi i utvrđenim kriterijima procijenjuje ugroženost vrsta na svijetskoj razini, od ukupno oko 1,8milijuna poznatih vrsta, u Svijetski crveni popis za 2003. godinu upisano ih je 12 557, od toga 6774 biljke i 5483 životinje.
