Leđna peraja: 3 tvrde šipćice / (7) 8 (9) mekanih šipćica
Podrepna peraja: 2 tvrde šipćice / 6 mekanih šipćica
Broj ljusaka u bočnoj pruzi: (39) 40-42
Broj ljusaka iznad bočne pruge: 5-6
Broj ljusaka ispod bočne pruge: 3-4
Na bokovima tijela nalaze se uočljive tamne pjege, koje se ponekad slijevaju u izduženom traku. Grlo je golo, tj. bez ljusaka. Ljuske u bočnoj liniji su svaka sa dvije crne pjegice i to jedna iznad, a druga ispod otvora. Na leđnoj i repnoj peraji nalaze se nejasne crne pjegice. Brčići sežu unatrag skoro do kraja preoperkuluma. Ljuske su vrlo tanke i lako otpadaju. Boja leđa je tamnosiva. Duž tijela ima 5-6 , negdje i 7, tamnih pjega, a rjeđe može ih biti i 10. Crne su pjegice, kojima su posute ledna i repna peraja, nejasne. Ljuske su tanke i lako otpadaju, a na grlu ih nema. U bocnoj pruzi svaka luska ima dvije crne pjegice, i to jednu iznad, a drugu ispod otvora. Oci su razmjerno velike. Analni otvor je u sredini, izmedu pocetka podrepne i trbušne peraje.

10- 15 cm

Keslerova krkuša je reofilna vrsta koja živi u potocima i rijekama ili bar njihovim dijelovima gdje je tok vode brži. Najcešce dolazi na istim staništima gdje i druge eofilne vrste poput mrene i podusta. Nastanjuje plice dijelove vodotoka s pješcano-kamenitim dnom. Keslerova krkuša je razmjerno rijetka vrsta koja se uglavnom zadržava u skupinama (jatima) od nekoliko desetaka jedinka. Hrani se beskralješnjacima dna, posebno racicima, licinkama trzalaca i ostalih kukaca, a manje algama. Razmnožava se u proljece, od svibnja do lipnja, u tekucicama s pjeskovitim dnom. Ženka odlaže jaja parcijalno, i to 2 000-3 000 jaja. Životni vijek joj je oko pet godina, iako su zabilježene i nešto starije jedinke.

Keslerova krkuša rasprostranjena je u istocnoj i jugoistocnoj Europi, u sljevovima Dunava, Dnjestra, Vistule, Vardara i pojedinih rijeka u Grckoj. U Hrvatskoj nastanjuje rijeke dunavskog slijeva.