Leđna peraja: 14-18 šipćica
Podrepna: 22-27
12-17 oštrih leđnih štitova, 57-71 bočnih štitova koji nalikuju crjepovima, 10-19 trbušnih štitova. Donja usna je prekinuta po sredini. Dužina rila čini do 49 % dužine glave. Ima resate brčiće, između redova štitova ima razbacana mala zupčasta zrnca. Diploidan broj kromosoma je 60.

dužina do 1,25 m, težina do 16 kg

Riječna riba iako se nalazi i u morima, stalno živi na ušćima rijeka. Ima dvije vrste kratkorilna i dugorilna. Spolnu zrelost dosižu u petoj i šestoj godini života. Plodnost je od 5.000 do 100.000 jaja. Mrijesti se od polovice svibnja do polovice lipnja. Period inkubacije traje 4 do 5 dana. Hrani se vodenim insektima i njihovim larvama, onima prilijepljenim za dno. Najmanja vrsta jesetre koja naraste najviše do 125 cm dužine i postiže masu od 16 kg. Jedinke iz dunavske populacije još su manje (dužine 35 do 60 cm). Tijelo joj je, kao u svih predstavnika porodice, izduženo i valjkasto. Glava je pokrivena koštanim plocama i zauzima 25% tijela. S donje strane glave, izmedu usta i vrha rila, dva su para resastih brcica. Leda su tamnosmede do sive boje, koštani štitici svijetlosmedi do crvenobijeli i ekscentricni, a trbuh je obojen svijetložuto do svijetlocrvenkasto. Prsne peraje su razmjerno duge. Koštani štitici na ledima poredani su u pet redova, a izmedu redova štitica mala su zupcasta zrnca.

Zimi, kada temperatura vode padne, kecige se okupljaju u velika jata i miruju u rupama na dnu, u najdubljem dijelu rijeke. U tom se razdoblju ne hrane. U proljece, nakon otapanja leda, izlaze i plivaju uzvodno na parenje. Kad su proljetne poplave jake, brojne kecige migriraju dalje uzvodno u rijeci. Kecige opcenito nepoduzimaju duge migracije pa, primjerice, dunavske populacije za migracija ne prelaze više od 200 km. Za mlad su poznate dnevne vertikalne migracije.

Crno i Kaspijsko more, Azovsko more, Arktički kanal. U Hrvatskoj nastanjuje Dunav, Savu, Dravu i Muru.